Učenje stranih jezika: Započnite što ranije!

Deca koja govore više jezika bolje održavaju pažnju, prave jasniju podelu između važnih i nevažnih informacija, imaju pozitivniju sliku o sebi, više samopouzdanja i bolju socijalnu inteligenciju

Foto: Gulliver/Thinkstock

Foto: Gulliver/Thinkstock

Osobe koje govore više jezika u prednosti su ne samo zbog toga što se lakše mogu sporazumevati već i zato što njihov mozak radi na produktivniji način. Istraživanja su pokazala da što ranije mališani počnu da uče jedan ili više stranih jezika, veće su šanse da će pokazivati bolje rezultate na testovima inteligencije, postizati bolje rezultate u školi, biti kreativniji, bolje rešavati probleme.
Poznato je da deca u veoma ranom uzrastu s lakoćom mogu naučiti više jezika ukoliko se proces učenja odvija na prirodan način, u prijatnoj i veseloj atmosferi, preko igre, pesama, brojalica, ukoliko imaju prilike da tokom učenja angažuju sva svoja čula i ako su izložena tom jeziku svakodnevno.

KAKO DECA UČE STRANI JEZIK
U najranijem uzrastu deca usvajaju strani jezik spontano, prirodno, apsorbujući zvukove, intonaciju i strukturu, kao što to čine i s maternjim jezikom. Ukoliko se odlučite da vašeg mališana upišete na kurs stranog jezika, onda birajte mesto gde nema klupa i „učionica“, gde se ne ide na „časove“, nego se igra, peva i zabavlja, tako da dete poželi da se slične aktivnosti organizuju i kod kuće. Dokle god je ono dovoljno motivisano, a proces učenja organizovan na prirodan i njemu privlačan način, bez pritiska, bez problema će moći da uči više jezika. Važno je znati i da što je dete mlađe, to će imati izraženiju potrebu da oseća emotivnu vezanost s osobom koja ga uči, zbog čega predavač pre svega mora biti dobar pedagog.

KAD POČETI
Svoje prve reči na maternjem jeziku deca izgovaraju između prve i druge godne, a tempo daljeg razvoja zavisiće od intenziteta komunikacije u društvu i porodici (deca kojoj mame više pričaju i čitaju i sama će verbalno biti naprednija), dečje motivisanosti i inteligencije. Stručnjaci navode da je najveća osetljivost za usvajanje i razvoj govora između druge i treće godine, te se ovaj uzrast smatra dobrim i za uvođenje drugog stranog jezika.
Istraživanja su pokazala da se „kritični period“ za usvajanje prirodne strukture i akcenta određenog jezika završava između sedme i desete godine, te da je nakon toga proces učenja daleko složeniji i mnogo se teže ovladava pravilnim izgovorom.

BILINGVALNA DECA JESU PAMETNIJA
Prednosti bilingvalne dece ne zaustavljaju se samo na tome koliko će ona verbalno biti jača od svojih vršnjaka koji govore samo jedan jezik. Istraživanje sprovedeno na Londonskom univerzitetskom koledžu pokazalo je da osobe koje govore više jezika imaju veću količinu sive mase u mozgu. Naučnici su pošli od pretpostavke da se zahvaljujući plastičnosti mozak strukturno prilagođava i menja u zavisnosti od količine podsticaja koje dobija, a rezultati ove studije potvrdili su da učenje drugog jezika može biti ta vrsta stimulacije.
Među ispitanicima kojima je skeniran mozak najveću gustinu sive mase imali su oni koji su s učenjem drugog stranog jezika počeli pre pete godine života. Objašnjenje ovih rezultata leži u činjenici da je kod bilingvalne dece mozak u nekoj vrsti stalnog treninga. Naime, svaki put kad bilingvalno dete koristi jezik, njegov mozak se nalazi pred izborom i uzima reč iz jednog „rečnika“, a blokira tu istu reč u drugom „rečniku“. Zato su deca koja govore više jezika fleksibilnija u razmišljanju, bolje održavaju pažnju i prave jasniju podelu između važnih i nevažnih iinformacija, te lakše usvajaju nova pravila, brže savladavaju matematička pravila i problemske situacije.

OSLOBODITE SE PREDRASUDA
Postoji dosta predrasuda o učenju stranih jezika tokom ranog detinjstva koje vuku korene još iz prošlog veka, kad se verovalo da učenje više od jednog jezika može štetiti deci, zbuniti ih ili razvojno usporiti. Da su one neosnovane, potvrdila su brojna istraživanja.
Jedan od najčešćih prigovora jeste da bilingvalna deca progovore kasnije. Međutim, reč je o kašnjenju od tri meseca do pola godine, što je sasvim prihvatljivo i razumljivo s obzirom na to da dete uči duplo veći broj reči u poređenju sa svojim vršnjacima. S druge strane, ovaj „nedostatak“ će mu se kasnije višestruko isplatiti, ne samo u smislu višejezičnosti već i u sveukupnom kognitivnom razvoju.
Druga zamerka je da dece koja uče više stranih jezika češće mešaju reči. Ova pojava jeste prisutna, ali samo privremeno. Što dete ranije počne da usvaja više jezika, to će lakše praviti selekciju i razumevati koje reči pripadaju određenom jeziku. Nemojmo zaboraviti da je pojava nepravilnog izgovaranja, mešanja i zaboravljanja reči prisutna i kod dece koja govore samo jedan jezik, te da prestaje vežbom, čitanjem i razvojem govora. Pretpostavlja se da deca koja govore više jezika često iz drugog jezika „pozajmljuju“ one reči kojih se trenutno ne mogu setiti, što odrasli poistovećuju s mešanjem.

ŠTA JE S ČITANJEM I PISANJEM
Za decu koja uče više jezika čitanje i pisanje može biti prilično naporno i frustrirajuće ukoliko se forsira mimo njihove volje, radi pod prisilom ili po tradicionalnoj eks katedra metodi nastave. Poput usvajanja novih reči, učenje čitanja i pisanja trebalo bi da bude zabavno i organizovano preko igre, kako bi dete bilo dovoljno motivisano da se uključi u proces učenja. Naravno, daleko lakše će mu biti ukoliko uči alfabete srodnih jezika.
Najvažnije je pratiti dete i posmatrati njegove reakcije. Ukoliko se javi bilo kakav vid otpora, bolje je napraviti pauzu i nastaviti s učenjem kad mališan bude raspoložen. Dovoljno će mu biti to što pod pritiskom uči da čita i piše na maternjem jeziku. Usvajanje drugog jezika i njegovih struktura mora biti zabavan i što prirodnije organizovan proces, jer se jedino tako mogu postići rezultati.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije