14.10.2011 Moja Beba

Hrana za izbegavanje

 

Alergije i netolerancija određenih vrsta namirnica sve su češća pojava među bebama. Evo kako da izbegnete rizik, prepoznate simptome i ublažite posledice...

 

Prema procenama stručnjaka, od 5 do 8% dece razviće alergiju na hranu, a 10 do 12% mališana ispoljiće netoleranciju određenih vrsta namirnica tokom prvih godinu dana života. Eksperti tvrde da je previše komforan način života delimično zaslužan za pojavu alergija na hranu. Zagrejani domovi idealno su okruženje za razvoj kućnih grinja koje narušavaju imunitet dece. Zato su svakodnevno usisavanje, nedeljno pranje pamučne posteljine (na 60 stepeni Celzijusa) i često provetravanje prostorija jedini način da kontrolišete broj štetnih mikroorganizama u domu. Situaciju pogoršava i to što se primenom jakih sanitarnih sredstava i kućne hemije ubijaju korisne bakterije, a poznato je da bebe moraju da budu izložene dejstvu bakterija koje su prirodno prisutne u okruženju, jer to pomaže jačanje imuniteta. Zato, nemojte preterivati sa čišćenjem i upotrebom dezinfekcionih sredstava.

DA LI JE MOJA BEBA IZLOŽENA RIZIKU?

Ukoliko postoje slučajevi astme, ekcema ili polenske groznice u vašoj ili porodici vašeg supruga, šanse da se i kod vaše bebe pojavi alergija ili netolerancije na hranu se uvećavaju. Ipak, možete da minimalizujete ovaj rizik ako do šestog meseca isključivo dojite bebu, što će svakako ojačati njen imunološki sistem. Eksperti preporučuju uvođenje čvrste hrane (kašica) tek nakon navršenih šest meseci. No, ako smatrate da je bebi ranije potrebna druga vrsta hrane, osim vašeg mleka, obavezno se posavetujte sa lekarom. Kada dete navrši šest meseci života, majčino mleko joj više ne obezbeđuje sve potrebne hranjive materije, zbog čega je potrebno da uvedete čvrstu hranu u njen jelovnik. Međutim, što kasnije date bebi potencijalne alergene, kao što su kravlje mleko i jaja, alergijska reakcija biće blaža zbog većeg stepena razvijenosti i zrelosti digestivnog sistema. Na početku prevođenja bebe na čvrstu hranu budite oprezni i dajte joj samo pasirano voće i povrće – jabuke, kruške, šargarepu, krompir. Kada se navikne na ove namirnice i bude starija od šest meseci, možete da počnete da je hranite mesom, hlebom i testeninom (sadrže gluten) i punomasnim mlečnim proizvodima, za početak – jogurtom. Uvodite namirnice jednu po jednu, najbolje za ručak, i dajte bebi kašice napravljene od iste vrste namirnice tri dana zaredom. Tako ćete moći da proverite kako beba reaguje na određenu vrstu hrane.

ALERGIJA ILI NETOLERANCIJA?

Alergija se manifestuje akutnom reakcijom, dok se netolerancija prema hrani ispoljava u periodu od 12 sati do nekoliko dana nakon konzumiranja neodgovarajuće vrste namirnice. Alergija na hranu javlja se kao posledica naglašene reakcije na neku vrstu namirnice koju organizam registruje kao stranu materiju. Organizam oslobađa antitela (IgE) koja napadaju proteine u hrani, što izaziva alergijsku reakciju. U simptome spadaju kožni osip (koprivnjača), oticanje i svrab lica, kijanje, zapušen nos, suzenje očiju, curenje iz nosa i otežano disanje. U vrlo retkim slučajevima, beba može da doživi anafilaktički šok, što je najteži oblik alergijske reakcije, koja može i da ugrozi život. Manifestuje se oticanjem sluzokože grla, zatezanjem vrata, mlitavošću tela, a dete može da pobledi ili poplavi. Dete čak može da izgubi svest, a ukoliko mislite da se radi o anafilaktičkom šoku, obavezno odmah pozovite Hitnu pomoć, ili odvezite dete u urgentnu sužbu. Ako lekari potvrde dijagnozu, dobiće injekciju epinefrina (adrenalin). Netolerancija prema hrani javlja se kada bebin probavni sistem ne može da svari određenu vrstu namirnice, najčešće zbog nedostatka specifičnog enzima u organizmu. Simptomi uključuju bolove ili grčeve u stomaku, povraćanje i proliv, a ponekad i probleme u ponašanju.

KAKO SE LEČI?

Ako sumnjate da vaše dete pati od alergije, zapisujte sve namirnice (i napitke) koje pojede/popije tokom nedelju dana, kao i reakcije koje se nakon toga javljaju. Nemojte samovoljno da isključujete namirnice iz njegove ishrane, jer tako možete da mu oduzmete važne hranjive materije. Alergija na hranu dijagnostikuje se samo alergološkim testom na koži. (Tečni ekstrakt određene namirnice, potencijalnog alergena, stavlja se na kožu a onda se koža bocka lancetom. Ako je dete alergično, postepeno će se na mestu uboda pojaviti izbočina veća od 3 mm. Za dobijanje rezultata analize krvi potrebno je da prođe od 10 do 14 dana.) Anafilaktička reakcija se tretira adrenalinom, dok se blaži oblici alergija kontrolišu izbegavanjem namirnice alergena. U slučaju netolerancije prema hrani, najdelotvorniji metod je isključivanje namirnica iz ishrane, kao i povremeno probanje upravo namirnica za koje se smatra da izazivaju lošu reakciju organizma. Na svu sreću, veliki broj dece (oko 90%) preraste netoleranciju na laktozu, kao i alergiju na kravlje mleko i jaja, mada samo 10 do 20% prevaziđe alergiju na jezgrasto voće. Za sada je najbolji lek protiv alergijskih reakcija izbegavanje konzumiranja namirnica koje ih izazivaju. Međutim, uskoro će se pojaviti vakcine za desenzitivizaciju koje će roditeljima i deci umnogome olakšati život.

 NAJČEŠĆI I NAJJAČI ALERGENI

Kravlje mleko Oko 6% beba alergično je na ovu namirnicu i to zbog toga što njihov probavni sistem ne može da svari mlečne proteine (laktoglobuline) i šećere. Alergijska reakcija javlja se kao posledica nedostatka laktaze, enzima koji razgrađuje mleko.

Jaja

Alergija na ovu namirnicu obično nastaje zbog nepodnošenja proteina iz belanceta, pa ga zbog toga ne treba davati bebama mlađim od godinu dana. Međutim, tvrdo kuvano žumance sme da se dodaje u kašice počevši od sedmog meseca bebinog života.

Pšenica i druge glutenske žitarice

Ova grupa namirnica poznati je nositelj alergenih materija, a pšenica je najpoznatija među njima. Pojedine bebe ne podnose protein gluten iz pšenice. Inače, ova osetljivost posledica je genetskih promena uslovljenih evolucijom, tako da organizam nekih ljudi ne prepoznaje peptide glutena.

Kikiriki

Svako trideseto dete mlađe od dve godine alergično je na kikiriki. Ukoliko postoje slučajevi astme, ekcema ili bilo koje druge vrste alergije u vašoj, ili porodici vašeg supruga, nemojte da dajete mališanu kikiriki niti proizvode od njega (puter i grickalice) sve do navršene četiri godine. Inače, kikiriki je najčešći uzročnik alergijskog šoka.

Citrusno voće

Mada je bogato C vitaminom, koji je bebama potreban za bolju apsorpciju gvožđa, citrusno voće ne treba davati bebama sve do navršene godine dana.

Napomena:

Ukoliko u porodici ne postoje slučajevi obolelih od alergije, veoma je moguće da ni vaša beba neće patiti od alergije. Međutim, pri uvođenju novih namirnica u bebinu ishranu, ipak se treba pridržavati pravila „4 dana“ (to znači da novu namirnicu ne treba uvoditi najmanje 4 dana posle prethodne).

 

 

 




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije