Razvoj govora: Kako nastaje prva reč

Pogledajte kroz koje sve faze beba prolazi dok ne izgovori prvu reč…

Foto: Gulliver/Thinkstock

Foto: Gulliver/Thinkstock


Šta je govor?

Govorni razvoj započinje od rođenja deteta, a komunikacija je osnov razvoja dečjeg govora. Govor je naime vrlo složen proces na koji utiču razni faktori: fiziološki, anatomski i socijalni. Stručnjaci tvrde da bez socijalnog kontakta dete ne može da nauči da govori.
Verovali ili ne, da bi dete stiglo do svojih prvih reči, mora da pređe itekako dug put razvoja komunikacijskih sposobnosti. Sposobnost razumevanja govora i sposobnost govorne produkcije.

Svako dete se razlikuje

Razvoj jezika kod dece nema pravila, a kada će ko progovoriti isključivo zavisi od deteta do deteta. Ipak, postoje pravila kako izgleda tok normalnog jezičkog razvoja u prvoj godini života. Prva faza je faza osnovnih bioloških šumova (od rođenja do 8. nedelje). Reč je o fazi refleksno-spontanog glasanja, kada beba isušta glasove prijatnosti i glasove neprijatnosti. Ova faza je veoma važna za kasniji govorni razvoj. Kao što je već poznato bebe po rođenju plaču na isti način, a onda se plač modifikuje u zavisnosti od jezičkog okruženja. Komunikaciju bebe u tom uzrastu se izražava pokretima celog tela i izrazima lica.

Kako beba uči da priča?

Beba, čim se rodi sa pažnjom gleda u lice majke. Tako počinje da percipira govor, jer od rođenja prepoznaje glas roditelja, razlikujući mamin od očevog, jer je mamin slušala još dok je bila u stomaku. U najranijem uzrastu javlja se prvi refleksni osmeh. I sisanje je jedan od najvažnijih uslova pravilnog formiranja kostiju i mišića lica, kao i bebinih govornih organa. Ukoliko želite da vaše dete što pre progovori pričajte joj, budite u njenom vidokrugu, polako se krećite jer bebin vid nije najoštriji u prvih dve do tri nedelje života.

Faza gukanja

Počinje od osme do 20 nedelje. U ovoj fazi dete ovladava prvim elementom govora. Dok leži na leđima bebac otkriva grlene suglasnike k, g, h i, tako u kombinaciji sa vokalima beba počinje da guče. Ukoliko se u bebino gukanje uključe i roditelji, ono duže traje. Između drugog i četvrtog meseca života beba počinje da reaguje na značenja različitih tonova glasa. U ovom periodu beba okreće glavu ka izvoru zvuka.

Glasovna igra

Ova faza počinje od tri i po meseca do pet i po meseci, a dolazi do spajanja odvojenih glasova u glasovne grupe na čijem temelju se ustvari i gradi govor. Ovo je prelazna faza iz gukanja u fazu brbljanja. U četvrtom mesecu beba otkriva čari igre. Ovo je predivan period, jer beba otkriva da se igračka pomera, ako je ona dodiruje. Voli zvučne igračke i igračke sa vizuelnim efektima i obraća pažnju na muziku. Ima toliko mnogo prilika za razgovor sa bebom, ne propuštajte ih! Imitirajte zvukove iz bebine okoline. Jednolično, monotono, tiho usporeno gukanje, obično ukazuju na neki rizik u poremećaju govora.

Faza brbljanja

Ova je faza između šestog i devetog meseca. Poklapa se sa početkom zauzimanja sedećeg položaja. A sve ovo zajedno pruža bebi jedan sasvim novi pogled na svet. U ovoj fazi bebac brblja kada je sam, ali mnogo više se čuje kada ima još nekog u prostoriji. U ovom period počinje da plače kada joj se približi nepoznata osoba. U brbljanju se pojavljuju mnogi glasovi samoglasnici- a e i o u, u kombinaciji sa suglasnicima: k g p b t d m n. Pravi razne pokrete lica i upravlja pokretima usana i jezika, pri kraju ove faze počinje da se služi sa pa pa, taši taši. Roditelji obično u ovom period i uče bebu ovoj pesmici. Beba počinje da razume jednostavne naloge.

Faza pojave prvih reči

Obično se javlja od devetog do 15. pa i do 18. meseca. U periodu najčešće će beba progovoriti prvu reč. U ovom uzrastu beba izgovara prvu smislenu reč sa značenjem. Savet za vas je da izgovarajte cele reči kada dete pokušava da izgovori prve slogove. Slogovno izgovaranje je karakteristika faze progovaranja. Oko 18.meseca reč ima značenje cele rečenice.

Kasno progovaranje

Razlozi da se neodložno potraži stručna pomoć su: ukoliko dete do 18. meseca ne razume jednostavne govorne naloge, ne reaguje na taši-taši, ne maše u znak pozdrava i ne pokazuje tri dela svog tela. Ako je ne drži pažnja bar nekoliko sekundi. Ako ne progovori do druge godine i u rečniku još uvek ima svega nekoliko reči. Ako nakon tridesetog meseca ne zna da izgovori prostu rečenicu. Ukoliko je govor oko treće godine potpuno nerazumljiv i ako ima usporen govor. Takođe kod logopeda obavezno treba otići ako dete između tri i četiri godine ne razlikuje rod, teško usvaja množinu, zamenice usvaja znatno kasnije, a prideve i veznike uopšte ne koristi. Ako je padežni oblik neodgovarajući, i ako ne koristi glagole u rečenici.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije