25.07.2011 Moja Beba

Značaj mleka u ishrani dece

Mleko je jedna od najvažnijih životnih namirnica i ima veliki značaj u ishrani ljudi, naročito mališana starijih od godinu dana, kada prestanu se hrane majčinim mlekom

 

Uprkos velikom značaju koje se mleku pridaje u ishrani, njegova je potrošnja u našoj zemlji daleko ispod proseka. Verovali ili ne, po potrošnji mleka smo na dnu evropske lestvice, iako je kod nas opšteprihvaćeno mišljenje da je mleko naša tradicionalna namirnica. Podaci o potrošnji mleka (70 litara godišnje po glavi stanovnika), poražavajući su, ka da se uporede sa podacima iz ostalih evropskih zemalja. Potrošnja mleka po glavi stanovnika u visoko razvijenim zemljama Evrope iznosi 150 litara godišnje. Mleko najviše piju Danci, zatim Finci, Irci, Šveđani, Englezi i Nemci. U ovim zemljama opada broj degenerativnih hroničnih oboljenja (srca i krvnih sudova, šećerne bolesti, osteoporoze).

Prva hrana

Mleko je prva hrana sa kojom se odojče susreće, ali i hrana koju čovek čitavog života vrlo rado konzumira u raznim oblicima. U ishrani odojčeta, posle navršenih šest meseci, mleko više nije dovoljno kao isključivi izvor hranljivih materija, ali ostaje i dalje neophodna namirnica. Bogato je proteinima i mineralima, što ga čini nezamenljivim u periodu rasta i razvoja, kao i u kasnijim godinama u ishrani odraslih.

Šta čini mleko toliko dragocenom i nezamenljivom namirnicom?

Mlečna mast

Najvarijabilniji sastojak mleka jeste mlečna mast. Masti mleka čine proste i složene masti. U najvećem procentu proste mlečne masti sačinjavaju gliceridi 98,5 odsto, od toga 96 odsto su trigliceridi. Složene mlečne masti nazivaju se polarnim lipidima. Mlečnu mast čini sadržaj nižih masnih kiselina kojih nema u drugim mastima biljnog i životinjskog porekla, ili ih ima u znatno manjoj količini. Brzina izdvajanja mlečne masti tokom stajanja zavisi od veličine masne kapljice, gustine disperzivne sredine i gustine masne kapljice. Mlečna mast počinje brzo da se izdvaja iz mleka i posle izvesnog vremena na njegovoj površini se obrazuje vidljiv sloj.

Značaj kalcijuma

Potrebe za dnevnim unosom kalcijuma jasno su definisane u odnosu na uzrast i pol. Vreme predpubertetskog ubrzanja rasta za devojčice se pomerilo ka mlađem uzrastu i već u periodu od 6. do 11. godine treba insistirati na adekvatnom podmirivanju ovih dnevnih potreba. Do 11. godine, izgradi se oko 37% od ukupne koštane mase deteta. Konačna koštana masa se uspostavlja između 30. i 35. godine. Nažalost, za ovo vreme većina adolescenata unosi hranom mnogo manje kalcijuma nego što je to potrebno. Navodi se podatak da čak 85% devojčica i 43% dečaka ne podmiruju preporučene dnevne količine potrebnog kalcijuma. Nemački lekar E. Renev objavio je 1994. godine studiju u kojoj je proučavao gustinu kostiju kod odraslih sa znakovima osteoporoze i bez njih. Došao je do zaključka da je gustina kostiju direktno zavisi od unosa kalcijuma putem mleka i mlečnih proizvoda u toku detinjstva i adolescencije. U grupi sa osteoporozom ovaj unos u navedenim periodima života bio je znatno niži nego u grupi zdravih. Kada detetu dati mleko? Obično mleko se daje detetu nakon navršene godine života. Ukoliko je beba sklona alergiji, najbolje je da joj date mešavinu adaptiranog i običnog mleka. U početku, na trećinu običnog mleka dodajte dve trećine adaptiranog, pa ako nema znakova alergije, postepeno smanjujte količinu adaptiranog mleka i povećajte količinu običnog. Pored mleka, u ovom uzrastu možete detetu dati jogurt, kiselo mleko, acidofilni jogurt ili voćni jogurt. Sve ove namirnice su bogate belančevinama i kalcijumom, materijama koje su veoma važne za razvoj koštano-mišićnog sistema deteta.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije