09.06.2015 Zanimljivosti

Prosečna žena u Srbiji rađa 1,41 dete

Demografsko istraživanje stručnjaka sa Instituta za socijologiju, ne donose nam ohrabrujuće rezultate, a pročitajte i zašto.

Foto: Gulliver/Thinkstock

Foto: Gulliver/Thinkstock

Rezultati studije „Mladi – naša sadašnjost“ Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu pokazuju da više od polovine mladih u našoj zemlji kasnije napušta svoju devojačku ili momačku sobu u odnosu na mlade drugih država Evrope.

Čak dve trećine populacije između 19 i 35 godina spada u kategoriju „izdržavanih osoba“, koje finansijski pomažu roditelji.

„Naša zemlja pripada tzv. mediteranskom krugu zemalja, u kojima se ne podstiče samostalnost dece i u kojima mladi kasno napuštaju roditeljski dom i ostaju finansijski zavisni od roditelja, sa kojima imaju jake emocionalne veze. Njihovo odrastanje odlaže obrazovanje, a duže obrazovanje povezano je sa kasnijim zasnivanjem porodice. Produženo stanovanje sa roditeljima zajedničko je svim mladima sa područja bivše Jugoslavije. Mladi u našoj zemlji deset godina kasnije „prelaze“ u odraslo doba u odnosu na svoje vršnjake u Danskoj“, objašnjava Stanojević.

Broj starih ljudi u Srbiji odavno je premašio broj dece. Dok demografi upozoravaju da deca čine svega 14 odsto populacije Srbije, prema podacima „Eurostata“ (evropskog biroa za statistiku), stoga „Stari kontinent“ iz opravdanih razloga nosi taj naziv.

Činjenicu da u našoj zemlji na 116 starih osoba dolazi svega sto dece, demograf Instituta društvenih nauka Goran Penev pre svega tumači smanjenim fertilitetom.

„U ovom momentu prosečna žena u Srbiji rađa 1,41 dete, što nije dovoljno ni za prostu reprodukciju nacije. Maksimalni fertilitet imale su generacije rođene pedesetih godina – one su ovoj zemlji godišnje darovale više od 165.000 beba. Danas se rađa manje od 65.000 beba godišnje – zbog toga je broj starijih od 65 godina za 225.128 veći od broja osoba mlađih od 15 godina“, kaže sagovornik.

Goran Penev dodaje da posredni uticaj na mali broj dece u opštoj populaciji imaju i migracije. Svake godine iz zemlje se iseli 30.000 osoba, a veliki broj njih u inostranstvo odvede i svoju decu i porodicu, pa se i na taj način deca „odlivaju“ iz naše demografske statistike.




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije