
Koji vitamini i minerali su neophodni detetu: Ultimativni vodič
Bitno da deca unose dovoljnu količinu namirnica koje obezbeđuju zdrav i napredan rast. Pročitajte o tome koji vitamini i minerali su neophodni detetu za pravilan razvoj.
pročitaj jošSamo što nisu stigle na pijace. A njihova blagodet je veoma velika!
Trešnje su vekovima u narodu poznate kao voće na „dobrom glasu“ koje ima mnoga lekovita svojstva, a nedavna naučna istraživanja su to i potvrdila. Tvrdi se čak da smo veoma blizu trenutka kad će nam ih lekari izdavati na recept. Ali, krenimo redom… Trešnje su veome bogate antioksidantima, pa su istraživanja pokazala da povoljno utiču na prevenciju srčanih bolesti, zdravlje kostiju i ublažavanje bolova. Pored antioksidanata za to su zaslužni i flavonoidi, kojima su trešnje takođe veoma bogate.
Veruje se da zbog velike količine antocijanina ovo mirisno voće može da ublaži bolove i da 20 ovih plodova ima bolje delovanje od jednog aspirina. Zbog velikih količina bora, magnezijuma i kalcijuma dobre su čuvarice naših kostiju, a zbog visokog udela vode i malo kalorija pomažu nam pri mršavljenju, dok zbog kombinacije anti-aging oksidanata, vlakana vitamina i minerala pročišćavaju nam krv i podižu energiju.
Pored lekovitosti samog ploda i koštice, lekovita svojstva sadrže čak i peteljke. Od peteljki možete napraviti čaj, koji će vam olakašati lučenje mokraće i probleme povezane sa bubrežnim kamencem. Jednostavno stavite šaku peteljki u litar kipuće vode i ostavite da prokuva dva minuta, pa ostavite da stoji oko 15 minuta. Nakon toga, čaj ocedite i pijuckajte u malim gutljajima tokom dana.
u Japanu, trešnjin cvet se smatra nacionalnim cvetom, a simboliše sreću. Zbog toga, Japanci hiljadama godina neguju tradiciju ohanami, što znači “ići gledati trešnjin cvet”, a cvetanje trešanja u aprilu, Japancima predstavlja veoma važan događaj.
Izvor: Lifepressmagazine.com
Bebe možda ipak nisu tako bespomoćne kako izgledaju. Iako su zavisne od nas odraslih, sledećih 27 fascinantnih činjenica otkriće vam i neke njiho...
pročitaj jošOd 1960-ih godina do prelaska iz jednog milenijuma u drugi, stopa plodnosti u Evropskoj uniji je bila u konstantnom opadanju. Međutim, ulaskom u no...
pročitaj jošU Beogradu je tokom 2016. godine, u državnim i privatnim porodilištima rođeno 20.470 beba, što je za 130 mališana više nego što je zabeleženo u 201...
pročitaj još