Koliko beba treba da dobija na težini iz meseca u mesec?
Bebinu težinu treba redovno proveravati jer samo tako možete biti sigurni da je ona zdrava, da raste i da se dobro hrani. Koliko beba treba da dobija na težini iz meseca u mesec?
pročitaj jošPre 30 godina stručnjaci su mislili da su novorođenčad egocentrična i nesposobna za razumevanje drugih, međutim nova istraživanja pokazuju drugačije.
U poslednjih 20-ak godina naučnici su došli do novih zaključaka u vezi sa učenjem kod malih beba. Alison Gopnik, svetski priznata naučnica za istraživanje dečijeg razvoja i profesor psihologije i filozofije na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji, tvrdi da novorođenčad razmišljaju kao neki najbriljantniji umovi.
Njihov mozak je najjača mašina za učenje na svetu i one preispituju hipoteze baš kao i naučnici, a u tome su bolji od odraslih, ističe ova naučnica.
Kako kaže Gopnik, to je zato što deca kada se igraju, ustvari eksperimentišu i itekako su svesna svoje okoline, što su pokazala i istraživanja.
„Kako ih ne možemo pitati što misle, stavili smo dve posude hrane pred 15-mjesečnu i 18-mesečnu decu – jednu sa krekerima i drugu sa brokolijem. Sva su deca jela krekere. Ali kada je moja pomoćnica birala hranu oduševljavala se naizmenično i na krekere i na brokoli. Međutim, kada bi od dece tražila da joj dodaju hranu, 18-mesečna deca dala bi joj ono što ona voli iako oni to ne vole. A na njenu molbu „dodaj mi“, bebe od 15 meseci dugo bi gledali u nju da bi joj ipak dali krekere. Jer ono što se njima dopada, dopada se svima“, kaže Gopnik.
To znači da deca u roku od samo tri meseca mogu da naučile da ne volimo svi isto i da treba poštovati i volju drugih. To je, kaže Gopnik, „više nego što neki odrasli mogu da nauče“.
Ova naučnica je i uporedila stanje dečije svesti s odraslima:
„To je kao kad se nađemo u novoj situaciji, npr. zaljubimo se ili prvi put posetimo neki grad. Tada nam se svest ne sužava nego se širi, pa su tri dana u Parizu intenzivnija nego mesec kod kuće. Dakle biti beba je kao da ste zaljubljeni, prvi put u Parizu.“
„Svest i pažnja odraslih su kao reflektor. Odlučimo što je važno i tome se posvetimo. Imamo fokusiranu pažnju. Dok je svest male dece poput fenjera. Teško se usmere na jedno, ali su vešti u primanju mnogo informacija iz raznih izvora“, zaključila je Alison.
Iako igranje loptom može izgledati kao naivna aktivnost, svaki put kad dete kotrlja, šutira ili baca loptu, ono radi vrlo ozbiljne razvojne zadatke
pročitaj jošDa bi dete bilo zdravo, ono mora biti fizički aktivno. Kad je vreme za prve treninge i koji sport odabrati?
pročitaj jošIsprobajte ovih nekoliko jednostavnih i zabavnih aktivnosti za podsticanje kognitivnog razvoja kod dece starije od godinu i bićete oduševljeni rezultatima.
pročitaj još