14.09.2013 Razvoj bebe

Šta znače dečji snovi?

Proučavajući dečje snove stručnjaci psihologije došli su do niza saznanja koja vam mogu pomoći da shvatite i rastumačite snove vašeg mališana, naročito, ako nemirno spava i doživljava košmare…

spavanje

Snovi su zapravo „neobična kombinacija minulih doživljaja“. Nije reč o proročanstvu niti o predskazanju, već o neobičnom sklopu naših već proživljenih događaja i misli. Nemoguće je iz glave izvući nešto što u njoj već ne postoji.

Razgovori koje vodimo u snu proizilaze iz sećanja na dijaloge vođene sa samim sobom ili sa drugim ljudima u prethodnom periodu. Svako ko u ovo ne veruje setiće se bar jedne situacije kada je zakasnio na posao jer u snu nije mogao da razlikuje zvuk budilnika od zvuka crkvenih zvona ili tutnjave voza koji se približava.

Snovi mogu biti izazvani signalima koje nam mozak šalje ne samo iz spoljašnjeg sveta, već i iz unutrašnjih organa, npr. želudačno-crevnog trakta, mokraćnih puteva, pluća, srca… Danju obično ne primećujemo ove signale jer su prigušeni dominantnijim spoljnim uticajima.

Snovi nisu besmisleni niti apsurdni. Oni predstavljaju psihičku ilustraciju ostvarenja želja. San ne predstavlja „kratak prekid života“, već njegov produžetak. U njemu čovek može da ostvari svaku svoju želju koja se na javi čini nedostižnom.

DEČJI SNOVI

Ostvarenje neostvarenih želja

Dečji snovi, naročito u uzrastu do pet godina, jasno izražavaju njihove želje i zbog toga tumačenje nije toliko komplikovano. Na primer, trogodišnja devojčica sedi sa roditeljima na obali reke i mašta o vožnji čamcem, ali tata i mama odbijaju da joj ostvare tu želju. U toku noći, želja joj se ostvaruje: ona dugo plovi čamcem po reci.

Neretko i dečje fantazije postaju „stvarne“ u snovima. Tako je osmogodišnji dečak koji je bio oduševljen knjigom o grčkoj mitologiji, sanjao kako jaše konja sa Ahilom.

Često se dešava da deca pričaju u snu, što je takođe podstaknuto njihovim mislima. Dvogodišnja Ana se razbolela i ceo dan je bila na dijeti. U toku noći, ona je vikala u snu: „Ana, jagoda, malina, kajgana!“ Na taj način, ona je protestvovala protiv dijete i poželela da jede.

Rešavanje emocionalnih konflikata

Ponekad se dešava da dečji snovi budu znatno složeniji i pomalo nejasni. Ukoliko su želje izazvane emocionalnim konfliktima, socijalnim ograničenjima, normama ponašanja, ili narušavaju realnost, snovi mogu da poprime nejasan, zamaskiran oblik.

Tako je četvorogodišnja devojčica obolela od upale pluća, pa su je smestili u bolnicu. Tamo je spavala u velikom krevetu (bar se njoj tako činilo). Sledećeg jutra pričala je da joj je u snu krevet bio suviše mali. Ovaj san je lako rastumačiti, ako se setimo, da većina dece želi da što pre odraste. Veličina kreveta je previše isticala devojčicinu realnu visinu, pa je ona u snu „ispravila“ tu neprijatnu činjenicu i učinila sebe velikom, tako da joj se ogroman krevet učinio malim.

Kako nastaju košmari?

Sadržaj snova odraslih prolazi kroz „unutrašnju cenzuru“. Pošto deca još uvek nemaju razvijenu psihičku crtu kao što je cenzura, iz njihovih snova lako može da se zaključi o čemu maštaju. Što je dete starije, to je njegova autocenzura stroža, pa snovi postaju sve nejasniji. Ali, autocenzuru možemo obmanuti. Neki nesvesni impulsi su toliko jaki da se probijaju kroz barijeru cenzure i dospevaju u snove.

Ukoliko je dete doživelo neku traumu (nasilje, katastrofa, poplava, havarija, smrt nekog bliskog, razvod roditelja i slično), ono može na duže staze ponovo da je preživljava u vidu košmara. Čini se da takvi snovi protivreče „principu zadovoljstva“ po kom funkcioniše naša psiha. Ipak, ako ih bolje analiziramo, videćemo da oni imaju terapeutsku funkciju.

Kroz košmare koje dete doživi tokom noći, ono pokušava da se suoči sa problemom, tj. da ga „preradi“. Svaka psihička trauma okarakterisana je iznenadnim negativnim situacijama i životnom ugroženošću. Zahvaljujući toj neočekivanosti, čovek ne uspeva da pobegne.

Strah ovde ima zaštitnu funkciju jer se nalazi u službi odbrambenog instinkta. Pošto nije imao vremena da se u potpunosti upozna sa situacijom, čovek je nespreman za ono što sledi, a samim tim nesposoban da se odupre nevolji. Košmari izazivaju traumu i unose na taj način u ljudsku psihu strah koji inače nije bio prisutan u realnosti. To pomaže organizmu da se suoči sa situacijom post factum.

Osim toga, takvi snovi predstavljaju pokušaj ovladavanja negativnim situacijama. Ponekad se posttraumatski snovi, tj. košmari, prekidaju u trenutku neposrednog suočavanja sa nemilim događajem, kao da želimo da ga u poslednjem trenutku izbegnemo. Takvi nedovršeni snovi imaju funkciju zaceljenja psihičkih rana nanesenih traumatskim faktorom i retroaktivne kontrole okolnosti koje su prouzrokovale traumu.

Dakle, ako je vaše dete danju plačljivo, a noću sanja strašne likove (Babarogu, vukodlaka i slično), treba obratiti pažnju na situaciju koja vlada u porodici. Da li ste previše strogi prema njemu? Da li ste možda vi uzrok njegovih strahova? Često se dešava da dete negativna osećanja koja oseća prema roditeljima prenosi na likove iz crtanih filmova, zato što mamu i tatu po pravilu mora da voli, a dete se i plaši da ne bude lišeno roditeljske ljubavi.

Dete može, takođe, da oseća pritisak i teskobu zbog čestih svađa među roditeljima, čiji je on svedok, ili kada ga mama i tata dugo ostavljaju samog (više od godinu dana), a brigu o njemu ostavljaju drugima (babama, tetkama).

Ako je situacija zapuštena, pa su strahovi deteta prešli u fobiju, a košmari se već duži period, recimo, više od pola godine, redovno dešavaju, onda je potrebno obratiti pažnju na problem i obavezno zatražiti pomoć psihologa.

Dakle, dečji snovi su sastavni deo njegovog života. Koračajući svetom snova i mašte, oni roditeljima pružaju čitav niz novih saznanja o unutrašnjem životu malog čoveka – njegovoj mašti, strahovima i željama.

Kako otkloniti dečje košmare?

Dnevni strahovi i noćni košmari karakteristični su za decu u uzrastu od treće do pete godine. U to vreme dečaci i devojčice su po pravilu „zaljubljeni“ u roditelje suprotnog pola. Osim toga, do izražaja dolazi njihova lukava namera da pod izgovorom straha bude roditelje, te da legnu između njih i priljubljuju se uz omiljenog roditelja.

Inače, dete treba da spava odvojeno u sopstvenom krevetu, po mogućstvu u posebnoj sobi. Ponekad je to teško izvesti, naročito ako je dete suviše malo. U vezi sa tim, poslušajte naše savete:

  • Razradite umirujući ritual pre odlaska na spavanje (pročitajte mališanu neku lepu bajku).
  • Poklonite detetu „zaštitnika“ – plišana igračka može da postane idealno sredstvo za uspavljivanje kada roditelji nisu prisutni.
  • Kada poželite detetu laku noć, ne govorite mu: „Nemoj da se plašiš mraka“, jer će ga to podsetiti na strahove koji ga mogu uznemiriti.
  • Da dete ne bi doživljavalo košmare, ono uvek mora da zna da je voljeno i zaštićeno.

4 efikasna „leka“ protiv košmarnih snova:

1. Zamolite dete da vam detaljno prepriča san, ali zapamtite da deca često izmišljaju delove snova kojih ne mogu da se sete.
2. Pokušajte u tom snu da pronađete nešto smešno, ali nemojte se smejati detetu, već ga naterajte da se samo smeje sopstvenom snu.
3. Recite mu da je u snu postao čarobnjak i da može da uradi sve što poželi pomoću svog moćnog čarobnog štapića i da sledeći put ne treba da beži od čudovišta, već da se bori protiv njega!
4. Kažite mu da kao Hari Poter može da iskoristi čarobni štapić za pretvaranje strašnog u smešno i da zbog toga što pre legne da spava jer ga očekuje interesantna avantura.

Autor: Life Content




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije