23.05.2017 Zdravlje bebe

ANEMIJU nije teško pobediti

Sve je više beba i mališana mlađih od tri godine koji pate od malokrvnosti, nedostatka gvožđa u krvi. Evo šta svaki roditelj treba da zna o ovom poremećaju…

U najvećem broju slučajeva, anemija (malokrvnost) je posledica nedostatka gvožđa, glavnog sastojka krvnog pigmenta hemoglobina čija je osnovna funkcija da prenosi kiseonik do organa i tkiva. Dobra vest je to da ovaj poremećaj kod dece uglavnom nije opasan, a da su njegovi glavni uzročnici nepravilna ishrana i previše grickalica i slatkiša. ”Snižen nivo hemoglobina u krvi uzrokuje manjak kiseonika u tkivima, što se odražava na njihovu funkciju. Ipak, treba znati da anemija izazvana deficitom gvožđa uglavnom ne zadaje mnogo glavobolje ni lekarima ni roditeljima, jer se vrlo lako leči i prevenira”, kaže docent dr Jovanka Kolarović, načelnik Odeljenja za hematologiju Centra za hematologiju i onkologiju Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine u Novom Sadu.

Kako prepoznati poremećaj?
Bledilo lica nije pouzdan znak anemije, jer su neka deca jednostavno svetlije puti.
”Međutim, ukoliko to nije slučaj, a pritom su mališanu bledi usne i sluzokoža (to je pouzdaniji znak anemije nego bledilo kože), ako je umorno, malaksalo, dosta spava i lako se zamara, teže se koncentriše na igru – vreme je da se proveri njegova krvna slika”, ističe dr Kolarović.

Dijagnostika
Smanjena koncentracija hemoglobina najpouzdanije se utvrđuje analizom krvne slike, ali postoje i drugi parametri što ukazuju na malokrvnost, kao što su broj i veličina eritrocita (crvenih krvnih zrnaca).
”Kad se utvrdi da je reč o anemiji, lekar treba da odredi vrstu poremećaja”, naglašava dr Jovanka Kolarović.

Kako nadoknaditi gvožđe?
Najbolji izvor gvožđa je meso, mada ovog minerala ima i u crvenom i zelenom povrću, kao i u prirodnim sokovima, ali je njegova iskoristljivost iz tih namirnica slabija usled zastupljenosti soli. Roditelji treba da znaju da je svako meso dobar izvor gvožđa, ali i sve druge namirnice životinjskog porekla, poput, recimo, žumanceta, mogu obezbediti dovoljnu količinu ovog minerala. Međutim, malokrvnost se ne može izlečiti samo hranom bogatom gvožđem, koje se inače teško resorbuje, pa, shodno tome, ozbiljniji oblici zahtevaju primenenu preparata koji sadrže ovaj mineral. Korekcija ishrane je dobra preventivna mera i može da pomogne ako je reč o blažim slučajevima malokrvnosti.

Uzroci
Uzrok anemije ponekad je sitno, skriveno krvarenje u digestivnom traktu, zbog čega se gubi krv, odnosno gvožđe, a to se najčešće dešava u slučaju alergije na kravlje mleko. Takođe, malokrvnost može biti izazvana urođenim poremećejem u građi crvenih krvnih zrnaca, koja su u tom slučaju abnormalnog oblika i raspadaju se pre vremena. Ovo je obično praćeno žuticom, pa žuta prebojenost kože može ukazivati na tu vrstu anemije.

Lečenje
Malokrvnost se uglavnom leči preparatima gvožđa u obliku kapi, sirupa i tableta, što u velikom broju slučajeva potpuno normalizuje vrednosti ovog minerala u krvi. Roditelji često prave grešku i prekidaju terapiju čim hemoglobin dostigne normalnu vrednost, što se postiže relativno brzo. Savet je da lečenje traje od četiri do šest meseci, da bi se popunile rezerve gvožđa u krvi. Ukoliko lečenje ne daje rezultate, potrebno je sprovesti dodatna ispitivanja, kako bi se utvrdilo postoji li neki drugi poremećaj. Deca bolje nego odrasli podnose preparate gvožđa, ali ponekad se javljaju mučnina, promena strukture stolice (od ređe do opstipacije), promena boje stolice (zelena, nekad crna), jer creva nisu u stanju da resorbuju sve gvožđe iz preparata.

Prirodni izvori gvožđa
Raznovrsnom ishranom unosi se od 10 do 30 mg gvožđa dnevno, a najbogatiji izvori jesu jetra, meso, jaja, piletina, riba, soja, bundeva, zob, grašak i smokva. Zdrava osoba, bez simptoma deficita, apsorbuje dnevno od 0,5 do 1 mg gvožđa, dok oni sa smanjenim nivoom ovog minerala usvajaju iz namirnica i do 30% gvožđa.
Treba znati da hrana životinjskog porekla sadrži takozvano hemgvožđe, čija je apsorpcija mnogo brža i efikasnija (od 15 do 30%) nego kad je reč o nehemgvožđu koje se vezuje za proteine iz biljne hrane (od 1 do 20%).




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije