kako da lenjo dete postane dobar učenik

Kako da lenjo dete postane dobar učenik?

Sada je već pet popodne i živci su vam na tački pucanja. Vaše dete selo je da uči u 14 sati i još uvek nije završilo tri malecna zadatka iz matematike. Za to vreme, dva puta je odlazilo u toalet, zarezalo je bar dva paketa bojica i žalilo se da ga boli sasvim zdrav zub. Zvuči poznato?

Ako je vaše dete lenjo, ili tačnije, nezainteresovano za školu, septembar je za vas samo početak vrlo mučne staze ispunjene prepirkama, nadmudrivanjima i razočaranjima.  Čuvena OxfordLearning franšiza ponudila je rešenje.

Zašto je vaše dete lenjo?

Ono nije lenjo, ono jednostavno ne vidi zašto je potrebno da uči. Većini dece ocene, zadovoljstvo učitelja ili roditelja su dovoljna motivacija. Ali, postoje i deca kojima to nije dovoljno, a vaše dete je jedno od njih. Dakle, sve što je potrebno jeste da svoje dete motivišete za rad. Kvaka je samo u tome što je motivisati nekoga na nešto  jedan od najzahtevnijih poduhvata na svetu. (Pročitajte i: Savet stručnjaka: 10 načina kako da motivišete dete na učenje)

Kako da dete postane dobar učenik?

Istražite zašto se detetu ne uči

Vaš prvi zadatak da otkrijete zašto uobičajena motivacija ne funkcioniše kod vašeg deteta. Najčešći razlozi za slabu motivaciju učenika su:

  • ne razume novo gradivo
  • gradivo je suviše lako, nema izazova
  • gradivo nije prilagođeno njegovom uzrastu ili načinu učenja
  • dete ima nisko samopouzdanje i ne veruje u svoje mogućnosti
  • nije prihvaćeno u školi, bilo od učenika ili od nastavnika
  • ne shvata značaj učenja i informacija koje se od njega traže da usvoji
Ne dajte mu prostor za izgovore

Sigurni smo da ste se milion puta posmatrali vaše dete kako pronalazi izgovore da odloži početak učenja. Gladno je, ženo, bez pribora… Zato je važno da stvorite odgovarajuću radnu atmosferu:

– proverite da li je dete gladno ili žedno. Neka užina pre učenja i neka sebi spremi veću čašu vode.

– prostor u kome dete uči ne sme da obiluje stvarima koje će odvlačiti pažnju. Neka to bude mesto koje je podalje od televizora, brata ili sestre koji se igraju, roditelja koji upravo razgovaraju.

-pripremite pribor. Bolje da dete pre učenja pripremi sve što mu treba, pa makar to i potrajalo, nego da prekida rad zbog zarezivanja olovke ili odlaska po lenjir.

Napravite plan učenja

Činjenica je da deca vole kada im je dan čvrsto organizovan. Zato, ako vašem detetu ne ide od ruke da valjano rasporedi svoje vreme, pomozite mu i napravite plan učenja. Najpre odredite koje tačno zadatke dete mora da uradi narednog dana, a onda isplanirajte koliko će mu vremena za to trebati, u kome periodu će učiti i kada može da ide i na koliko pauza.

Ovo nije magično sredstvo koje će promeniti vaše dete preko noći. Naprotiv, verovatno je da ćete iz početka nemoćno posmatrati kako vreme klizi, a vaše dete ne odmiče dalje od početka. Ipak, posle nekog vremena shvatićete da je dete steklo naviku da u tačno određeno vreme sedne za sto i počne da uči, a to je već sasvim solidan početak.

Pauze posle 30 minuta učenja

Vreme školskog časa nije ograničeno bez razloga. Većini dece je jako teško da održe koncentraciju više od 30 minuta. Zato naučite dete da pravi pauze svakih 30 minuta i videćete kako postaje efikasnije.

Igranje pre domaćeg zadatka

Škola – ručak – domaći. Ovako zvuči idealan ciklus koji većina roditelja primenjuje. Samo što ovaj ciklus nije idealan. Detetu nakon sedenja u školi treba odmor i to aktivan. Zato je bolje da pre učenja dete izađe napolje bar na 30 do 45 minuta. Može da vežba, trči ili se igra sa vršnjacima.

Motivišite dete – nagradite ga

Znanje nije samo po sebi nagrada, bar ne iz perspektive većine dece. Zato napravite plan nagrada i motivišite dete da se pokrene. Ako cele nedelje bude radio domaći samostalno i bez odlaganja, neka dobije neku nagradu. To ne mora biti poklon, niti novac, može da bude i dodatno vreme za kompjuterske igrice, druženje sa decom iz kraja, odlazak u bioskop…

Nervozno dete ne može da uči

Ako je dete uplašeno, nervozno ili pod stresom, zaboravite na učenje. Forsiranje u ovakvim situacijama neće pomoći, samo će vas oboje dovesti na rub živaca. Radije otiđite u šetnju, slušajte muziku ili ga pustite da nešto naslika. Tek kada i ako se dete opusti, možete nastaviti sa učenjem.

Ne merite uspeh ocenama

Uh, kakva kletva za roditelja! Kako, kada ceo školski sistem počiva na ocenama i kada je uspeh na kraju godine presudan za upis u škole i na fakultete, a samim tim i u određivanju budućeg zanimanja? Apsolutno nije lako. Ali, ako budete nagrađivali samo ocene, a ne trud deteta, nećete mnogo uticati na njegovo ponašanje. Jednostavno – malo je verovatno da će dete koje je do skora jedva uspevalo da odradi domaći odjednom postati odlikaš. Zato je učinkovitije da nagrađujete svaki detetov uspeh, ma koliko malim se činio, jer ćete ga tako uspešnije motivisati.

Smanjite ciljeve

Ako vaše dete ne može da nauči celu tablicu množenja, vi mu predložite da savlada samo množenje brojem dva. Istina, tako neće stići do petice na kontrolnom, ali će imati pred sobom manji posao i lakše će mu pristupiti. Deca lakše prihvataju i lakše savladavaju manje zadatke, zato raščlanite domaći zadatak na manje celine.

Probajte različite tehnike učenja

Najčešće, deci nudimo mogućnost da uče isključivo slušajući učiteljevo izlaganje ili čitajući iz knjige. Za generaciju koja raste uz hiljade nijansi na ekranu i mnoštvo stimulansa, ovo mora biti prilično dosadno. Zato stalno tragajte za nekim novim sistemima za učenje: slikama, učenjem na primeru, eksperimentima… (Pročitajte i: 5 jednostavnih načina kako uticati na dečju inteligenciju)




Andrea Piacquadio / Pexels

još iz kategorije