
Novi hepatitis kod dece: da li je opasan i kako se zaštititi?
Lekari u svetu zabrinuti su pojavom takozvanog novog hepatitisa - obolenja koje pogađa prvenstveno decu i izaziva akutni hepatitis, a čiji se uzrok još ne zna
pročitaj jošNa letnjim vrućinama ništa ne prija kao poslastica iz frižidera ili zamrzivača! Obradujte svoje ukućane, naročito one najmlađe, ukusnim i zdravim ledenim čarolijama…
Nema deteta koje ne voli sladoled, voćni krem ili sličnu slatku đakoniju. S obzirom na to da sve ove poslastice sadrže kravlje mleko ili slatku pavlaku, ne treba ih davati deci mlađoj od godinu dana.
Šta sadrži kupovni sladoled?
Sladoled se dobija iz emulzije masti i proteina, uz dodatak šećera i drugih sastojaka za postizanje boje i arome. U proizvodnji se koriste punomasno i obrano mleko, surutka, pavlaka, jaja, a dodatni sastojci su oni koji daju ukus, poput vanile, čokolade i slično.
Masnoće u sladoledu potiču od biljnih i životinjskih izvora (ulje palme, kukuruza, kokosa, suncokreta; mleko, maslac i pavlaka), a posebnu vrednost imaju poslastice u koje su dodati komadići orašastih plodova (lešnika i badema).
Voćni sladoledi se dobijaju dodavanjem voćnog sirupa, zamrznutog, svežeg ili pasterizovanog voća u mlečni sladoled, a da bi ukus i struktura poslasice ostali očuvani, najčešće se koriste voćne paste koje sadrže prirodne boje i arome.
Bogat je kalcijumom
Sladoled je zbog visokog sadržaja mleka bogat kalcijumom, a pošto deca i trudnice imaju povećane potrebe za tim mineralom, dobro je da pojedu po jedan mlečni sladoled dnevno. Mališanima kojima mleko i mlečni proizvodi inače nisu omiljene namirnice, a uravnotežena ishrana podrazumeva njihov svakodnevni unos, sladoled može poslužiti kao zamena za jedan takav obrok, ali uz upozorenje da to ne sme postati navika!
Druga strana medalje
Mada nutricionisti sladoled ubrajaju u zdrave i hranljive poslastice, on istovremeno predstavlja i jednu od hemijski najviše tretiranih namirnica. Među najčešćim aditivima i nepoželjnim E-brojevima u sladoledu na prvom mestu nalaze se zaslađivači (E-950, E-951 itd.), pojačivači ukusa (E-620 do E-633) te boje koje su najopasnije (npr. E-102, E-104, E-110, E-122, E-123, E-124…).
Neke od njih mogu biti i vrlo štetne, poput kinolinsko žute (E-104: žuta boja koja se dodaje sladoledima, pudinzima, slatkišima, gaziranim pićima, može izazvati alergije i dermatitis, a zabranjena je u SAD, Australiji, Japanu, Norveškoj i Švedskoj). Da biste izbegli posledice po zdravlje, pažljivo čitajte deklaraciju i budite umereni, posebno kad je reč o industrijski proizvedenim sladoledima.
Autor: Life Content
Neki eksperti smatraju da beba tokom obroka treba da bude u uspravnom položaju, jer to sprečava nagomilavanje gasova koji se navode kao osnovni uzr...
pročitaj jošVoće i povrće pet čak sedam puta dnevno? Uz ovakav savet upravo roditelji mogu izgubiti nadu jer deca, kako je poznato, manje vole zeleniš. Ali nau...
pročitaj jošKada deca traže nešto slatko, bolje je da im date hranu koja sadrži prirodni šećer, a ne neku kupovnu, prerađenu namirnicu. Međutim, u svetu indust...
pročitaj još