Gatrijev test
15.04.2023 Novorođenče

Gatrijev test: Zašto je važno da ga uradite nakon rođenja bebe?

Kada se vaša beba rodi, idealno bi bilo da uradite Gatrijev test u prvih 48 do 72 sata nakon rođenja kako biste na vreme otkrili da li je potpuno zdrava.

Možda ćete čuti i da se ovaj test zove zove „test uboda u petu“. Savetuje se da se uradi što pre, a najkasnije do osam dana nakon što se beba rodi (nulti dan ili dan rođenja se ne broji). Negde se navodi i da je ovaj test po zakonu obavezan ali ako želite da budete sigurni u zdravlje vaše bebe, savetuje se da ga uradite jer otkriva retke bolesti.

U nastavku otkrivamo sve o tome – kako se radi, šta otkriva i šta ako su rezultati pozitivni.

Gatrijev test: Zašto je važno da ga uradite nakon rođenja bebe?

Kako se radi Gatrijev test?

Uprkos tome što je ovaj test vrlo važan, njegovo izvođenje je zapravo vrlo brzo i gotovo bezbolno za vašu bebu. Babica ili medicinska sestra će bocnuti bebinu petu i nekoliko kapi krvi preneti na poseban filter papir.

Najbolja stvar koju možete da uradite tokom bockanja i još više ublažite bebi bol je da je utešite i držite tokom testa. Takođe se pokazalo da je dojenje umiruje.

Filter papir se ostavlja da se osuši, a zatim se šalje u laboratoriju za skrining novorođenčadi gde će biti obavljeno nekoliko različitih testova. Možda vam bude korisno i: Mekonijum ili prva bebina kaka – šta treba da znate o njoj? (mojabeba.rs)

Šta otkriva Gatrijev test?

Skrining novorođenčadi pomaže u proveri niza stanja, uključujući:

Fenilketonurija — Retko stanje koje pogađa oko 1 od 10.000 beba. Beba sa ovim problemom ne može pravilno da koristi jedan od gradivnih blokova proteina koji se zove fenilalanin, koji se akumulira u krvi i uzrokuje oštećenje mozga. Ovo je retko nasledno stanje koje može izazvati ozbiljne poteškoće u učenju. Rano lečenje posebnom ishranom može sprečiti invaliditet i omogućiti bebama da vode normalan život.

Smanjena funkcioja štitne žlezde ili hipotireoza Hipotireoza pogađa oko 1 od 3.500 beba. To je uzrokovano nepravilnim razvojem štitne žlezde. Rano lečenje dnevnim tiroidnim hormonima dovodi do normalnog mentalnog i fizičkog razvoja.

Cistična fibroza — 1 od 2.500 beba ima cističnu fibrozu. Kod cistične fibroze, sluz proizvedena u crevima i plućima je gušća od normalne. To dovodi do infekcija u plućima. U crevima, to može dovesti do poteškoća sa pravilnim varenjem hrane. Skrining test novorođenčadi otkriva oko 95% beba sa cističnom fibrozom, ali takođe otkriva nekoliko beba koje su zdravi nosioci. Bebama sa pozitivnim rezultatom testa biće potreban test znojenja sa oko 6 nedelja kako bi se utvrdilo da li beba ima cističnu fibrozu ili je samo zdrav nosilac.

Galaktozemija — Izuzetno redak poremećaj koji pogađa samo 1 od 40.000 beba. Poremećaj je uzrokovan akumulacijom galaktoze (vrste šećera u mleku) u krvi. Pravovremeno lečenje specijalnim mlekom bez galaktoze sprečiće ozbiljne bolesti.

Drugi retki poremećaji metabolizma — Krv testirana u testu pete može se testirati na niz drugih veoma retkih metaboličkih poremećaja kao što su defekti oksidacije aminokiselina, organskih kiselina i masnih kiselina.

Rezultati testa

Svi poremećaji koje smo naveli su retki i nema potrebe da brinete jer su kod većine beba rezultati normalni. Doktori će vas kontaktirati samo ako postoje neke nedoumice u vezi sa rezultatima testa.

Neke bebe će morati da uradi i drugi test krvi. To je obično zato što prvi test nije dao jasan rezultat.

Ako bilo koji od testova pokaže pozitivan rezultat, takođe ne treba da paničite. Vašoj bebi će možda biti potrebni dodatni testovi da bi potvrdili rezultate i možda ćete dobiti pregled kod specijaliste kako bi mogao da počne odgovarajući tretman. Pročitajte i ovo: Novorođenče: Šta je normalno, a šta nije nakon rođenja (mojabeba.rs)




Miljana Momirović

Photodisc/GettyImagesPlus

još iz kategorije