18.12.2013 Trudnoća

Drugo stanje: Ishranom do zdravlja & vitalnosti

U ishrani trudnice sve mora da bude uravnoteženo, a ako tako postupate, to će biti veliki doprinos zdravlju vašeg još nerođenog deteta. Dakle, šta jesti i u kojim količinama?

trudnica

Mleko i mlečni proizvodi

U izgradnji kostiju i zuba najvažniji mineral jeste kalcijum. Ukoliko u organizam unesete dovoljnu količinu ovog minerala, obezbedićete vašoj bebi zdrave i lepe zube i čvrste kosti. Iako ga ima i u drugim namirnicama, količine kalcijuma u mleku i mlečnim prerađevinama jesu impozantne, pa je upotreba ovih proizvoda nezaobilazna tokom trudnoće.

Ne bi bilo ispravno konzumirati isključivo mleko ili samo sir ili pak samo jogurt. Pošto u kiselim mlečnim proizvodima (jogurt, kefir) ima acidofilnih bakterija koje pogoduju probavi, one bi morale biti zastupljene i u ishrani buduće mame. Isto tako, ne treba izbegavati ni obično mleko (može da bude delimično ili sasvim obrano), a ni razne vrste sireva. Ako ste u mogućnosti, uvek birajte svež sir bez dodataka aditiva i konzervansa. Ali, pri kupovini mlečnih proizvoda na pijaci treba biti pažljiv: kupujte od proverenog proizvođača.

Voće i povrće

Ono sadrži vitamine, minerale i balastne materije, a sve to neophodno je svakom organizmu da bi izgradio svoj imunitet. Potreba za ovim materijama u trudnoći je još veća, jer su sve one neophodne i bebinom organizmu.

Nemojte da se opterećujete nepotrebnim izdacima, da kupujete skupo vansezonsko voće i povrće. Dovoljno je da vaš sto bude popunjen onim sezonskim, te da ono bude sveže i ukoliko je to moguće – neprskano. Recimo, ukoliko nabavite jabuke iz voćnjaka za koje znate da nisu prskane, obavezno ih jedite sa korom. Ali, ako niste sigurni da li su prskane, onda ih oljuštite. Isto važi i za drugo voće.

Što se povrća tiče, koristite ga što više u presnom stanju. Ukoliko to nije izvodljivo, možete ga obariti na pari ili u što manjoj količini vode. Obezbedite sebi nekoliko manjih, ali što raznovrsnijih porcija voća i povrća tokom dana, i konzumirajte ih u međuobrocima.

Proizvodi od žitarica

Nipošto nemojte da se odričete hleba i testenina misleći da su ove namirnice nepotrebne u ovom periodu i da ćete se od njih samo gojiti. Ne treba zanemariti činjenicu da je brašno od celog zrna pšenice dragocena materija u ljudskoj ishrani i da je redovno treba konzumirati.

Beli hleb će vam obezbediti samo višak kilograma i ništa drugo, to je istina, ali, ako se odlučite za hleb od integralnog brašna, onda ste napravili pun pogodak. Isto važi i za testenine: ako pronađete integralnu pastu i dodate joj neki lagani sos i svežu salatu, obezbedićete sebi hranljiv i zdrav obrok.

Nikako ne zaboravite proizvode od kukuruznog brašna. Bilo da jedete proju, palentu ili kukurzne pahuljice (kornfleks), to će prijati vašim crevima jer će sa njih skinuti naslage masnoća. Takođe, trebalo bi da u ishranu unesete što više zrnevlja: seme suncokreta i bundeve, pržena soja, leblebija, lešnici, bademi, neslan kikiriki… Izbor je veliki, a vi se odlučite za omiljene grickalice.

Meso

Ma koliko se tome protivili, proteine iz mesa ne može da zameni nijedna druga namirnica, pa se ono mora naći na vašoj trpezi, ali u malim količinama. Odlučite se za laganije vrste mesa: pileće, ćureće, teleće, jagnjeće…

Ako pripremate svinjetinu, birajte mlado meso i skinite sa njega svu vidljivu masnoću. Važno je da meso bude dobro termički obrađeno, te je kuvanje uvek dobrodošlo, isto kao i dinstanje, a tako pripremljeno meso lakše se i vari. Suhomesnate prerađevine sasvim izbacite iz ishrane, a ako vam to baš ne polazi za rukom, onda njihov unos svedite na minimalnu količinu.

Riba

Jod, omega-3-masne kiseline i minerali neophodni su u vašoj ishrani, a njih posebno ima u mesu ribe, tako da je ona nezaobilazna na vašoj trpezi. Najpreporučljivija je morska riba, i to sveža. Ukoliko živite u kontinentalnom delu zemlje, ona će do vašeg stola stići u zamrznutom stanju, ali to nije razlog da je se odreknete.

Prilikom pripreme ribe vodite se svojim ukusom: možete je preliti marinadom koju ste napravili od maslinovog ulja, limunovog soka, belog luka i peršuna, ili nečim drugim, po vašem izboru. Ribu možete da barite ili pečete. Ni ona iz konzerve nije za bacanje, posebno ne tunjevina koja se najčešće prodaje u ovom obliku (ali prethodno ocedite masnoću).

Jaja

Ona sadrže visokokvalitetne materije, vitamine A, D, E, B, ali i veliku količinu holesterola i masti (žumance). Dakle, treba ih koristiti ali u umerenim količinama. Ono što je izuzetno važno jeste da jaja koja jedete budu valjano termički obrađena, kako ne biste „pazarili“ salmonelu koja može da ima katastrofalne posledice po vaše zdravlje.

Imajte na umu da se jaja nalaze u mnogim kolačima i kremovima koji se termički ne obrađuju, što može da predstavlja potencijalnu opasnost. Da bi jaje bilo dovoljno termički obrađeno, ne znači da treba da izgori, pa zato ne preterujte sa njegovim prženjem ili barenjem.

Masnoće

Masnoće vam jesu potrebne, ali u vrlo malim količinama. Pažnja treba da bude usmerena na kvalitet masnoća koje koristite: ulje treba da bude biljnog porekla i hladno ceđeno, maslinovo ili suncokretovo. Salatu prelijte dvema-trima kašičicama ovakvog ulja i time ćete obezbediti potrebnu količinu materija koje ono sadrži.

Pošto su u gotovo svim namirnicama masnoće skrivene, vi u organizam svakako unosite i više nego potrebne količine masnoća. Ukoliko primetite da vam se pojavljuju naslage na bedrima ili na stomaku, znajte da u organizam unosite previše masnoća i da ih on skladišti za „crne“ dane. Izbegavajte masnoće životinjskog porekla, njih već dosta ima u mesu koje, verovatno, svakodnevno konzumirate.

Autor: Life Content




Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i uslovima korišćenja sajta.

još iz kategorije